Ekonomski napredak Srbije u proteklom periodu značajno je uticao na poboljšanje finansijske stabilnosti i smanjenje problematičnih kredita. Ova pozitivna kretanja rezultat su kombinacije povoljnih ekonomskih uslova i proaktivnih mera regulatornih tela.
Uticaj ekonomskog rasta na NPL-ove
Ekonomski prosperitet u Srbiji tokom poslednjih godina imao je značajan pozitivan efekat na finansijsku robusnost kako građana, tako i privrednih subjekata. Povećanje stope zaposlenosti, rast BDP-a, kao i ekspanzija potrošnje i investicija, doprineli su unapređenju sposobnosti otplate dugova. Ovi faktori su direktno uticali na poboljšanje kvaliteta kreditnog portfolija, s obzirom da su dužnici imali povoljnije ekonomske uslove za ispunjavanje svojih finansijskih obaveza.
Problematični krediti (Non-Performing Loans - NPL) predstavljaju značajan izazov za bankarski sektor i ekonomiju u celini. Međutim, zahvaljujući pozitivnim ekonomskim trendovima, njihov udeo u ukupnim kreditima značajno je smanjen.
Mere Narodne banke Srbije u borbi protiv problematičnih kredita
NBS je u proteklom periodu implementirala niz strateških mera usmerenih ka redukciji NPL-ova. Ove mere su uključivale:
- Uvođenje rigoroznijih standarda za odobravanje kredita
- Unapređenje sistema monitoringa finansijskog tržišta
- Podizanje kapitalnih zahteva za banke
Ove inicijative su značajno doprinele stabilizaciji bankarskog sektora i smanjenju rizika od problematičnih kredita. Rezultati ovih mera su vidljivi u kontinuiranom padu udela NPL-ova u ukupnim kreditima.
Analiza trenutnog stanja NPL-ova u Srbiji
Na osmom godišnjem SEE NPL + Finance forumu održanom u Beogradu, predstavnici finansijskog sektora regiona diskutovali su o trenutnom stanju i budućim trendovima u oblasti problematičnih kredita. Nenad Erdoglija, zamenik generalnog direktora sektora za kontrolu rada banaka u NBS, istakao je izuzetnu otpornost srpske privrede na nepovoljne eksterne faktore tokom prethodnih godina.
Prema podacima prezentovanim na forumu, zaključno sa septembrom tekuće godine, bruto NPL udeo u ukupnim kreditima dostigao je istorijski minimum od približno 2,75%. Ovo predstavlja smanjenje od gotovo 19,5 procentnih poena u odnosu na period usvajanja Strategije rešavanja problematičnih potraživanja 2015. godine.
Sektorska struktura NPL-ova i metode smanjenja
U strukturi NPL-ova, retail sektor, koji obuhvata građane, preduzetnike i poljoprivrednike, čini oko 60% ukupnog udela, dok na privredu otpada preostalih 40%. Od 2015. godine, najveće smanjenje NPL-ova u Srbiji ostvareno je putem direktnog otpisa, sa procenjenom vrednošću od približno 270 milijardi dinara.
Banke su vremenom prepoznale značaj smanjenja udela NPL-ova u svojim bilansima i primenile agresivnije strategije naplate dugova. Ove strategije su uključivale:
- Prodaju problematičnih kredita specijalizovanim kompanijama za naplatu
- Restrukturiranje dugova
- Implementaciju inovativnih metoda upravljanja kreditnim rizikom
Ovakav proaktivan pristup omogućio je bankama da značajno "očiste" svoje kreditne portfolije.
Uticaj globalnih ekonomskih faktora na kreditno tržište Srbije
Poslednjih godina, globalna ekonomska neizvesnost, uzrokovana faktorima poput pandemije COVID-19, krize u Ukrajini, poremećaja u lancima snabdevanja i naglog rasta cena energenata, doprinela je pooštravanju kriterijuma za odobravanje kredita. Istovremeno, ključne kamatne stope centralnih banaka, uključujući i NBS, zabeležile su rast.
Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD za sektor investicija u finansijski sektor u Zapadnom Balkanu i Istočnoj Evropi, naglasila je značajan napredak u regulativi i sistemu naplate NPL-ova u celom regionu Zapadnog Balkana. Posebno je istakla unapređenu saradnju banaka sa klijentima iz sektora malih i srednjih preduzeća koji se suočavaju sa potencijalnim finansijskim poteškoćama.
Perspektive kreditnog tržišta i NPL-ova u Srbiji
Uprkos inicijalnom padu tražnje za kreditima usled rasta kamatnih stopa, trenutno se beleži ponovno oživljavanje kreditne aktivnosti. Učesnici SEE NPL + Finance foruma izrazili su očekivanja da će dalje smanjenje kamatnih stopa dodatno stimulisati ovaj trend, posebno u segmentu stambenih kredita.
U zaključku, kontinuirano unapređenje finansijske stabilnosti i smanjenje udela NPL-ova u Srbiji rezultat su kombinacije povoljnih ekonomskih kretanja, proaktivnih mera regulatornih tela i unapređenih praksi upravljanja rizicima u bankarskom sektoru. Ovi pozitivni trendovi pružaju solidnu osnovu za dalji razvoj srpskog finansijskog tržišta.