U svetu visoke tehnologije, proizvodnja čipova postaje ključno bojno polje geopolitičkih tenzija. Nedavni događaji pokazuju kako se dinamika moći u ovoj industriji brzo menja, sa dalekosežnim posledicama za globalnu ekonomiju i tehnološki razvoj.
Rastući sukob u industriji poluprovodnika
Poslednjih godina, tenzije u industriji poluprovodnika između Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Tajvana značajno su se intenzivirale. Ova situacija je dodatno eskalirala nakon nedavne pobede novoizabranog predsednika Donalda Trampa. Analitičari predviđaju da bi ovaj razvoj događaja mogao dovesti do toga da SAD zauzmu dominantnu poziciju na ovom strateškom tržištu.
Nedavno otkriveno prisustvo tajvanskog čipa u veštačkoj inteligenciji (AI) kineskog tehnološkog giganta Huawei dodatno je podstaklo već postojeće napetosti. Ovo otkriće je posebno značajno s obzirom na to da se Huawei nalazi na američkoj listi zabranjenih kompanija, što komplikuje njihov pristup naprednoj tehnologiji.
Američke mere i globalne posledice
Kao odgovor na ovu situaciju, američko Ministarstvo trgovine preduzelo je drastične korake. Naložili su TSMC-u, vodećem tajvanskom proizvođaču čipova, da obustavi isporuke visokotehnoloških čipova Kini. Ova odluka je stupila na snagu u subotu, označavajući značajan zaokret u globalnoj trgovini poluprovodnicima.
TSMC je najavio obustavu prodaje naprednih čipova kineskim kompanijama, uključujući sedmo-nanometarske i manje čipove, počevši od ponedeljka. Ova odluka će nesumnjivo imati dalekosežne posledice za kinesku tehnološku industriju, koja se u velikoj meri oslanja na uvoz naprednih poluprovodnika.
Promena globalne mape proizvodnje čipova
Tajvan, koji trenutno dominira svetskom proizvodnjom čipova sa tržišnim udelom od približno 68% u 2023. godini, mogao bi videti pad svog kapaciteta na oko 60% do 2027. godine. Ovaj pad se pripisuje rastućem uticaju SAD-a i njihovoj težnji da povećaju domaću proizvodnju čipova.
Istovremeno, predviđa se da će Sjedinjene Države napraviti značajan napredak u proizvodnji čipova. Očekuje se da će njihov udeo u globalnoj proizvodnji porasti sa 12% na približno 17% do 2027. godine. Ovo povećanje je rezultat agresivne strategije reshoring-a i velikih ulaganja u domaće proizvodne kapacitete.
Važno je napomenuti da su američki tehnološki giganti poput Nvidia i Apple-a među najvećim kupcima tajvanskih čipova. Ova činjenica dodatno komplikuje geopolitičku situaciju, stvarajući složenu mrežu međuzavisnosti između ovih tehnoloških supersila.
Uloga drugih zemalja u globalnoj trci za čipove
Dok se fokus često stavlja na trougao SAD-Kina-Tajvan, važno je ne zanemariti ulogu drugih zemalja u ovoj industriji. Južna Koreja, na primer, drži značajan udeo od oko 12% u globalnoj proizvodnji čipova. Ova zemlja, dom gigantima poput Samsunga i SK Hynixa, nastavlja da igra ključnu ulogu u globalnom lancu snabdevanja poluprovodnicima.
Kina, uprkos rastućim ograničenjima i sankcijama, i dalje drži oko 8% globalnog tržišta proizvodnje čipova. Međutim, zemlja ulaže ogromne resurse u razvoj svoje domaće industrije poluprovodnika, nastojeći da smanji zavisnost od stranih dobavljača i poveća svoj udeo na tržištu.
U zaključku, globalna trka u proizvodnji čipova postaje sve intenzivnija, sa značajnim geopolitičkim i ekonomskim posledicama. Dok SAD nastoje da povrate tehnološku dominaciju, Tajvan se bori da održi svoju lidersku poziciju, a Kina ulaže napore da premosti tehnološki jaz. Ova dinamika će nesumnjivo oblikovati budućnost globalne tehnološke industrije u godinama koje dolaze.