Reforma sezonskog zapošljavanja u Srbiji doživela je značajan uspeh, transformišući način na koji se angažuju radnici u poljoprivredi. Sezonsko zapošljavanje je postalo efikasnije, transparentnije i korisnije za sve uključene strane, od radnika do poslodavaca i države.
Revolucionarni napredak u sezonskom zapošljavanju
Za nepunih šest godina od pokretanja reforme, broj elektronski registrovanih sezonskih radnika u poljoprivredi dostigao je impresivnu cifru od gotovo 100.000. Ova brojka predstavlja ogroman skok u odnosu na period pre reforme, kada je samo oko 3.500 radnika imalo ugovor. Portal "Sezonski radnici", iniciran od strane NALED-a uz podršku Nemačke razvojne saradnje (GIZ), omogućio je jednostavnu prijavu radnika na dnevnom nivou od 2019. godine.
Uspeh reforme ogleda se u činjenici da je približno 900 poslodavaca koristilo portal i aplikaciju, uplaćujući u budžet države oko 1,9 milijardi dinara na ime poreza i doprinosa za angažovane radnike. Ovaj sistem ne samo da je olakšao proces zapošljavanja, već je i značajno doprineo suzbijanju sive ekonomije u sektoru poljoprivrede.
Uticaj na suzbijanje sive ekonomije
Pre uspostavljanja elektronskog sistema prijavljivanja, procenjivalo se da je više od 90% sezonskih radnika u poljoprivredi bilo angažovano na crno. Reforma je drastično promenila ovu situaciju, uvodeći polovinu procenjenog broja sezonaca u legalne tokove. Amira Omanović, projektna menadžerka GIZ-a, ističe da je Zakon o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima ključan faktor u ovom uspehu.
Efikasnost reforme leži u zameni komplikovane procedure potpisivanja ugovora na papiru i odlaska na šaltere institucija jednostavnom prijavom putem portala. Ovo je omogućilo ne samo firmama, već i fizičkim licima i domaćinstvima da prijave sezonce za svega nekoliko minuta, plaćajući obaveze prema državi samo za dane kada su radnici stvarno angažovani.
Benefiti za radnike i poslodavce
Reforma je donela značajne prednosti i zaposlenima. Za dane tokom kojih su angažovani, sezonci sada ostvaruju pravo na penzijsko osiguranje i osiguranje u slučaju povrede na radu, pored naknade za rad. Ovo je učinilo radnike vidljivijim u sistemu i pružilo im veću sigurnost.
Prema podacima sa portala sezonskiradnici.gov.rs, poslodavci su do sada prijavili više od 6,1 milion dana angažovanja sezonskih radnika, sa najvećom aktivnošću u periodu od juna do septembra, kada su potrebe za radnom snagom u poljoprivredi najizraženije. Interesantno je da je najveći broj radnika starosti između 18 i 30 godina ili od 46 do 60 godina.
Regionalna perspektiva i budući planovi
Uspeh reforme sezonskog zapošljavanja u Srbiji privukao je pažnju drugih zemalja u regionu. Crna Gora, na primer, radi na izradi Nacrta zakona o stalnom sezoncu, nastojeći da implementira najbolje prakse iz Srbije i Hrvatske. Naida Nišić, ministarka za rad, zapošljavanje i socijalni dijalog Crne Gore, ističe da se nadaju da će ovaj zakon pomoći kako poslodavcima da zadrže kvalitetne radnike, tako i domaćim državljanima da prvenstveno traže posao u svojoj zemlji.
NALED i GIZ se zalažu za proširenje reforme sezonskog zapošljavanja na druge sektore, uključujući kućno-pomoćne poslove, građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam. Ovo proširenje se smatra neophodnim, posebno u svetlu održavanja EXPO 2027, koja će dodatno povećati potražnju za radnom snagom u ovim sektorima.
Zaključak i budući izazovi
Reforma sezonskog zapošljavanja u Srbiji pokazala se kao izuzetno uspešna, transformišući način na koji se angažuju radnici u poljoprivredi i doprinoseći suzbijanju sive ekonomije. Međutim, izazovi ostaju, posebno u pogledu proširenja reforme na druge sektore i prilagođavanja sistema novim trendovima na tržištu rada.