U Srbiji se pred Uskrs beleži značajan porast potražnje za svinjskim mesom, posebno za prasićima. Ova situacija dovodi do dramatičnog skoka cena, što izaziva zabrinutost kod potrošača i stručnjaka za tržište mesa.
Dramatičan skok cena svinjskog mesa
Uoči uskršnjih praznika, tržište u Srbiji suočava se sa izuzetnom potražnjom za svinjskim mesom, naročito prasićima. Proizvođači traže i do 600 dinara po kilogramu, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne periode. Ovaj trend je posebno izražen na internetu, gde se cene kreću i iznad proseka.
Prema podacima STIS-a, dominantna cena prasadi na stočnim pijacama protekle sedmice kretala se između 420 i 430 dinara po kilogramu. Međutim, ove cene su već prevaziđene, što ukazuje na dinamičnu prirodu tržišta mesa u Srbiji.
Ujednačavanje cena različitih vrsta mesa
Interesantno je primetiti da se u pojedinim pečenjarama širom Srbije izjednačila cena jagnjećeg i prasećeg pečenja, dostižući 2.200 dinara po kilogramu. Ova pojava je neuobičajena i dodatno naglašava trenutnu situaciju na tržištu mesa. U beogradskim radnjama, jagnjeće meso s ražnja i dalje drži primat sa oko 10% višom cenom.
U supermarketima, cene svinjskih čvaraka dostižu i do 2.500 dinara po kilogramu, dok se za svinjsku pečenicu mora izdvojiti čak 3.500 dinara. Ovi podaci jasno ukazuju na opšti trend poskupljenja svinjskog mesa i njegovih prerađevina.
Strategije industrije mesa u suočavanju sa izazovima
Industrija mesa očigledno pokušava da kompenzuje generalni pad količine mesa u maloprodaji povećanom proizvodnjom profitabilnijih suhomesnatih proizvoda. U frižiderima supermarketa primećuje se izuzetno raznovrsna ponuda, uključujući i značajan udeo uvozne robe. Međutim, cene ovih proizvoda ostaju izuzetno visoke.
Stručnjaci za tržište mesa predviđaju da potrošači ne mogu očekivati značajnije pojeftinjenje svinjskog mesa pre jeseni. Ova prognoza se zasniva na trenutnim tržišnim trendovima i sezonskim oscilacijama u proizvodnji i potražnji mesa.
Implikacije za potrošače i proizvođače
Ovakva situacija na tržištu svinjskog mesa ima višestruke implikacije kako za potrošače, tako i za proizvođače. Potrošači se suočavaju sa izazovom održavanja tradicionalnih uskršnjih običaja u kontekstu povišenih cena mesa. S druge strane, proizvođači balansiraju između zadovoljavanja povećane potražnje i održavanja profitabilnosti u uslovima rastućih troškova proizvodnje.
Ekonomski analitičari ističu da bi dugoročno održavanje visokih cena svinjskog mesa moglo dovesti do promene potrošačkih navika, potencijalno favorizujući alternativne izvore proteina. Ovo bi moglo imati dalekosežne posledice na strukturu srpskog tržišta mesa i poljoprivrednu proizvodnju u celini.
U zaključku, tržište svinjskog mesa u Srbiji pred Uskrs pokazuje znake značajne nestabilnosti, sa cenama koje dostižu rekordne nivoe. Ova situacija naglašava potrebu za pažljivim praćenjem tržišnih trendova i potencijalnim intervencijama kako bi se osigurala dostupnost ovog važnog prehrambenog proizvoda široj populaciji.