Narodna banka Srbije (NBS) je nedavno objavila nacrt novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji predstavlja značajan korak u regulisanju finansijskog tržišta zemlje. Ovaj predlog zakona ima za cilj da ograniči visinu kamatnih stopa i uvede nove, niže zatezne kamate, čime se nastoji unaprediti položaj korisnika finansijskih usluga u Srbiji.
Ključne promene u ograničenju kamatnih stopa
Prema novom nacrtu, NBS predlaže mehanizam za ograničavanje visine kamatnih stopa koji se zasniva na korišćenju prosečne ponderisane kamatne stope. Ova stopa se izračunava na osnovu kamatnih stopa kod već odobrenih kredita, što predstavlja pokušaj da se uzmu u obzir trenutni tržišni uslovi. Ovakav pristup ima za cilj da spreči zloupotrebe i obezbedi da korisnicima ne budu naplaćivane previsoke kamate, u skladu sa direktivama Evropske unije.
Jedna od ključnih promena je uvođenje nove, niže zakonske zatezne kamatne stope. Prema predlogu, ona bi iznosila približno 12% na obaveze u dinarima, odnosno oko 10,25% na obaveze sa valutnom klauzulom u evrima. Ovo predstavlja značajno smanjenje u odnosu na trenutno važeću opštu stopu zakonske zatezne kamate koja iznosi 14%, odnosno 12,25%.
Uticaj na različite vrste kredita
Nacrt zakona predviđa različita ograničenja za različite vrste kredita:
- Stambeni krediti: Za novoodobrene kredite sa fiksnom i promenljivom kamatnom stopom, ograničenje bi odgovaralo prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi uvećanoj za 20% (0,2 procentna poena). To znači da bi, na primer, nominalna kamatna stopa za nove stambene kredite mogla biti maksimalno oko 5,44%.
- Gotovinski i potrošački krediti: Za postojeće i novoodobrene kredite sa promenljivom kamatnom stopom, predviđeno je ograničenje nominalne kamatne stope koje odgovara prosečno ponderisanoj kamatnoj stopi uvećanoj za 25% (0,25 procentna poena).
- Kreditne kartice i dozvoljeno prekoračenje: Nacrt predviđa ograničenja efektivnih kamatnih stopa za sve novoodobrene minuse i kreditne kartice, kao i za postojeće kada se produžavaju.
Zaštita korisnika i tržišna stabilnost
NBS ističe da ograničenja kamatnih stopa imaju za cilj ne samo sprečavanje naplate visokih kamata, već i ublažavanje potencijalnih naglih tržišnih poremećaja. Ovo je posebno važno u slučaju naglog rasta kamatnih stopa na tržištu, gde bi ova mera trebalo da uspori taj rast i zaštiti korisnike od naglih promena.
Stručnjaci, poput prof. dr Branka Živanovića sa Beogradske bankarske akademije, ocenjuju da NBS ovim predlogom ne odstupa od regionalne i globalne finansijsko-tržišne ravni. Živanović smatra da NBS radi odgovoran posao, štiteći stanovništvo, povećavajući potrošnju i uspostavljajući adekvatan sistem određivanja kamatnih stopa u bankarskoj praksi.
Budući koraci i dodatne regulacije
Pored ograničenja kamatnih stopa, nacrt zakona se bavi i drugim važnim aspektima zaštite korisnika finansijskih usluga. To uključuje regulisanje procene kreditne sposobnosti korisnika radi sprečavanja prezaduženosti, kao i pitanja vezana za digitalizaciju finansijskih usluga.
Stručnjaci poput Živanovića smatraju da postoji prostor za dalje regulatorne poteze. On predlaže da bi buduće mere mogle uključivati standardizaciju tarifnika provizija i naknada komercijalnih banaka, kao i unapređenje pravne zaštite klijenata prilikom sklapanja digitalizovanih aranžmana.
U zaključku, novi zakon o ograničenju kamatnih stopa predstavlja značajan korak ka boljoj zaštiti korisnika finansijskih usluga u Srbiji. Ovaj predlog ne samo da ima za cilj da ograniči previsoke kamate, već i da doprinese stabilnosti finansijskog tržišta i poveća poverenje korisnika u bankarski sistem.