Izvor: Biznis.rs | Foto: Shutterstock

Nova akcija "Najbolja cena" menja trgovinsku scenu Srbije

Predstojeća akcija "Najbolja cena" u Srbiji obećava značajne promene na tržištu maloprodaje, nastavljajući trend prethodne inicijative "Bolja cena". Ova nova kampanja ima za cilj da snizi cene najprodavanijih artikala u velikim trgovinskim lancima, ali istovremeno izaziva zabrinutost među malim proizvođačima.

Evolucija akcije "Bolja cena" u "Najbolja cena"

Akcija "Najbolja cena" predstavlja nastavak prethodne inicijative "Bolja cena", koja je bila aktuelna do kraja 2023. godine. Prema najavama predsednika Srbije, spisak proizvoda koji će nositi ovu oznaku trebalo bi da bude objavljen uskoro. Očekuje se da će na listi namirnica biti najprodavaniji artikli u trgovinskim lancima, što bi trebalo da omogući građanima kupovinu određenih proizvoda po cenama nižim od trenutno aktuelnih u marketima.

Međutim, Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS) upozorava da su, kao i u prethodnoj akciji, mali proizvođači ponovo izostavljeni. Ovo znači da se njihovi proizvodi najverovatnije neće naći na spisku artikala obuhvaćenih akcijom "Najbolja cena".

Uticaj na male proizvođače i tržišnu konkurenciju

Predstavnici NOPS-a izražavaju zabrinutost da su trgovinski lanci često i vlasnici proizvodnje. Ovo implicira da mnogi trgovci poseduju sopstvenu ratarsku, povrtarsku i mesnu industriju, kao i određene konditorske proizvode i uljarice. Posledično, lanac distribucije funkcioniše tako da su sestrinske firme glavni dobavljači velikim trgovinskim lancima.

Ovakva situacija, prema mišljenju stručnjaka, otežava malim proizvođačima ulazak u velike trgovinske lance. Time se stvara neravnopravan položaj na tržištu, gde mali proizvođači teško mogu da konkurišu velikim sistemima koji kontrolišu celokupan proces od proizvodnje do prodaje.

Analiza tržišta i uloga Komisije za zaštitu konkurencije

Postavlja se pitanje da li je pre pokretanja najnovije akcije "Najbolja cena" urađena detaljna analiza tržišta. Takođe, nije poznato da li Komisija za zaštitu konkurencije poseduje spisak dobavljača koji učestvuju u ovoj akciji. Ove informacije bi bile ključne za procenu stvarnog uticaja akcije na tržišnu konkurenciju i položaj malih proizvođača.

Nedostatak transparentnosti u ovom procesu može dovesti do sumnji u pravednost i efikasnost same akcije. Stručnjaci ističu važnost nezavisne analize koja bi utvrdila dugoročne efekte ovakvih inicijativa na celokupno tržište i ekonomiju Srbije.

Retrospektiva akcije "Bolja cena" iz 2023. godine

Da bismo bolje razumeli kontekst nove akcije, važno je osvrnuti se na prethodnu inicijativu. U septembru 2023. godine, Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine je, u saradnji sa prodavcima, identifikovalo 20 kategorija proizvoda koji su bili na režimu "akcije" sa sniženim cenama. Ove kategorije su obuhvatale širok spektar svakodnevnih proizvoda, uključujući:

  • Mlečne proizvode (mleko, jogurt, sir)
  • Voće i povrće (jabuke, krompir)
  • Mesne proizvode (pileće meso, salama)
  • Proizvode za ličnu higijenu i negu beba
  • Kućne potrepštine (deterdženti, toalet papir)

Kasnije, 20. septembra 2023. godine, akciji "Bolja cena" je pridodato još 16 novih kategorija proizvoda, uključujući različite vrste brašna, ulje, margarin, povrće, smrznute proizvode i sredstva za ličnu higijenu.

Ciljevi i dometi akcije "Bolja cena"

Glavni cilj akcije "Bolja cena" bio je da cene obuhvaćenih proizvoda budu najniže ili među dve najniže u toj kategoriji u Evropi. Ova ambiciozna inicijativa je uključivala kompanije koje zajedno imaju više od 80% tržišnog učešća, a snižene cene su bile primenjene u preko 2.500 maloprodajnih objekata širom Srbije.

Ovakav obuhvat je nesumnjivo imao značajan uticaj na tržište maloprodaje i navike potrošača. Međutim, kritičari su isticali da je akcija favorizovala velike trgovinske lance, ostavljajući male proizvođače i lokalne prodavnice u nepovoljnom položaju.

Očekivanja od nove akcije "Najbolja cena"

Sa najavom nove akcije "Najbolja cena", očekivanja potrošača su visoka. Mnogi se nadaju da će ova inicijativa doneti još niže cene i veći izbor proizvoda. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je neophodno pažljivo razmotriti dugoročne efekte ovakvih akcija na celokupno tržište.

Ključna pitanja koja se postavljaju uključuju:

  1. Kako će akcija uticati na male proizvođače i njihovu mogućnost plasmana proizvoda?
  2. Da li će snižavanje cena dovesti do smanjenja kvaliteta proizvoda?
  3. Kakve će biti posledice po lokalnu ekonomiju i zaposlenost u malim preduzećima?

Odgovori na ova pitanja će biti ključni za procenu stvarnog uspeha akcije "Najbolja cena" i njenog doprinosa ekonomskom blagostanju građana Srbije.

U zaključku, dok akcija "Najbolja cena" obećava niže cene za potrošače, njen uticaj na tržišnu konkurenciju i male proizvođače ostaje predmet debate. Neophodno je pažljivo praćenje i analiza efekata ove inicijative kako bi se osiguralo da koristi od sniženih cena ne dovedu do dugoročnih negativnih posledica po srpsku ekonomiju i tržište.