Naftna industrija Srbije (NIS) razmatra značajan korak ka unapređenju svog finansijskog položaja i domaćeg tržišta kapitala. Skupština akcionara danas odlučuje o emisiji korporativnih obveznica vrednih približno 5,85 milijardi dinara, što bi moglo označiti prekretnicu za kompaniju i srpsko finansijsko tržište.
Potencijalni uticaj NIS-ove emisije korporativnih obveznica
Odluka o emisiji obveznica leži u rukama suvlasnika NIS-a, među kojima su Gazprom Neft sa 50% i Republika Srbija sa skoro 30% kapitala. Mihailo Đurđević, analitičar Senzal Capitala, ističe da bi ovaj potez mogao biti veoma povoljan za NIS i domaće tržište kapitala.
Prema informacijama dobijenim od NIS a.d, u slučaju usvajanja odluke, ponuda će najpre biti upućena odabranim investitorima preko određenog brokerskog društva. Nakon toga, planirano je uključenje obveznica u sekundarno trgovanje na berzi.
Ključne karakteristike predložene emisije obveznica uključuju:
- Rok dospeća od pet godina
- Indeksacija u evrima
- Godišnji prinos od 6,5%
- Kvartalne isplate kupona
- Planirani rok za upis: kraj novembra do sredine decembra tekuće godine
Izazovi i mogućnosti na domaćem tržištu kapitala
Đurđević napominje da je ova inicijativa deo širih napora za jačanje Beogradske berze. Međutim, on upozorava da ne treba očekivati intenzivno trgovanje ovim obveznicama na berzi, prvenstveno zbog visokog minimalnog iznosa za upis i uplatu od 100.000 evra po investitoru.
Nenad Gujaničić, glavni broker Momentum Securities-a, smatra da je ovaj prag prilično visok za prosečnog investitora. On predviđa da će potencijalni kupci uglavnom biti domaći penzioni fondovi, osiguravajuća društva i banke koje nemaju ograničenja u finansiranju NIS-a.
Uprkos ovim izazovima, emisija korporativnih obveznica mogla bi značajno doprineti razvoju domaćeg tržišta kapitala. Đurđević ističe da mnogi investitori traže alternative akcijama i da bi obveznice mogle biti atraktivna opcija.
Budućnost tržišta kapitala u Srbiji
Za oživljavanje poverenja građana u tržište kapitala, Đurđević predlaže "demokratizaciju" kupovine obveznica. To bi podrazumevalo pojednostavljenje procesa kupovine i upravljanja hartijama od vrednosti, možda kroz razvoj posebne aplikacije za otvaranje naloga i trgovanje.
Ukoliko akcionari odobre emisiju, NIS bi postao prva kompanija van finansijskog sektora sa obveznicom na Beogradskoj berzi. Trenutno se na domaćem tržištu kotira samo korporativna obveznica Raiffeisen banke, ali od juna nije bilo trgovine ovom hartijom.
Marko Janković, predsednik Komisije za hartije od vrednosti, ranije je najavio veliko interesovanje privatnih kompanija za izdavanje korporativnih obveznica. On je identifikovao grupu od oko deset pravnih lica koja bi uskoro mogla da se pojave na srpskom tržištu kapitala.
Ovakav razvoj događaja mogao bi značajno unaprediti likvidnost i dubinu domaćeg tržišta kapitala, pružajući investitorima nove mogućnosti za diversifikaciju portfolia. Međutim, ključno je da se proces emisije i trgovanja korporativnim obveznicama pažljivo reguliše kako bi se zaštitili interesi svih učesnika na tržištu.
U zaključku, potencijalna emisija korporativnih obveznica NIS-a predstavlja značajan korak ka razvoju srpskog tržišta kapitala. Ovaj potez ne samo da bi mogao osnažiti finansijski položaj kompanije, već bi mogao postaviti presedan za druge velike srpske korporacije, otvarajući put ka diversifikovanijim i likvidnijim finansijskim tržištima u zemlji.