Nemačka se suočava sa alarmantnom krizom nege zbog dramatičnog porasta broja osoba kojima je potrebna nega i nedovoljnog rasta broja negovatelja. Ova situacija preti da ugrozi kvalitet zdravstvene zaštite u zemlji i zahteva hitno rešavanje.
Rastuće potrebe za negom u Nemačkoj
Prema podacima koje je dostavilo ministarstvo rada, broj osoba kojima je potrebna nega u Nemačkoj se skoro udvostručio u poslednjih nekoliko godina. Od 2,9 miliona ljudi 2015. godine, taj broj je porastao na približno 5,6 miliona do kraja 2023. godine. Ovaj dramatičan porast se može pripisati starenju stanovništva i produženju životnog veka, što dovodi do povećanog broja starijih osoba sa hroničnim bolestima i invaliditetom.
Međutim, broj zaposlenih u sektoru nege nije pratio ovaj trend. Broj zaposlenih u bolnicama i ustanovama za negu starijih koji doprinose državnom sistemu socijalnog osiguranja porastao je sa oko 1,5 miliona na samo 1,85 miliona u istom periodu, što predstavlja rast od približno 23%. Ovaj nesrazmerni rast stvara ogroman pritisak na postojeće osoblje i sistem zdravstvene zaštite u celini.
Izazovi u popunjavanju radnih mesta u sektoru nege
Uprkos povećanju broja nezaposlenih medicinskih radnika i negovatelja, popunjavanje radnih mesta u bolnicama i domovima za negu postaje sve teže. SAZ je u oktobru prijavila oko 34.000 slobodnih radnih mesta u sektoru nege. Ovo ukazuje na strukturni nesklad između ponude i potražnje radne snage u ovom sektoru.
Vreme potrebno za popunjavanje radnih mesta dodatno ilustruje ozbiljnost situacije:
- U bolničkoj nezi, prosečno vreme popunjavanja radnog mesta poraslo je sa 136 dana 2015. godine na 269 dana u 2023. godini.
- U oblasti nege starijih, situacija je još gora - sa 152 dana 2015. godine na čak 296 dana u 2023. godini.
Ovi podaci ukazuju na duboku krizu u regrutovanju i zadržavanju kvalifikovanog osoblja u sektoru nege, što može imati ozbiljne posledice po kvalitet zdravstvene zaštite.
Uloga migranata u sektoru nege
Značajan deo radne snage u sektoru nege u Nemačkoj čine migranti. Stručni savet za integraciju i migracije procenio je da su 2022. godine oko 30% radne snage u oblasti brige o starijima bile osobe migrantskog porekla. Ovo naglašava važnu ulogu koju migranti igraju u održavanju sistema nege u Nemačkoj.
Međutim, ova situacija je postala predmet političke debate. Alternativa za Nemačku (AfD), desničarska politička partija, zalaže se za značajno ograničenje imigracije. Ovo stanovište stvara tenziju između potrebe za radnom snagom u sektoru nege i političkih stavova o imigraciji.
Posledice i moguća rešenja krize nege
Kriza nege u Nemačkoj ima potencijalno ozbiljne posledice za kvalitet života starijih i bolesnih osoba, kao i za opšte funkcionisanje zdravstvenog sistema. Neke od mogućih posledica uključuju:
- Smanjenje kvaliteta nege zbog preopterećenosti osoblja
- Duže liste čekanja za medicinske usluge i smeštaj u domovima za negu
- Povećanje troškova zdravstvene zaštite
- Veći pritisak na porodice da pružaju neformalnu negu
Da bi se ublažila ova kriza, potrebno je razmotriti različite pristupe, uključujući:
- Poboljšanje uslova rada i plata za negovatelje
- Ulaganje u obrazovanje i obuku novih negovatelja
- Razvoj programa za privlačenje i integraciju stranih radnika u sektor nege
- Implementacija tehnoloških rešenja za povećanje efikasnosti nege
- Razvoj alternativnih modela nege, uključujući kućnu negu i dnevne centre
U zaključku, kriza nege u Nemačkoj predstavlja složen izazov koji zahteva sveobuhvatan pristup. Rešavanje ovog problema će zahtevati saradnju između vlade, zdravstvenog sektora i društva u celini. Samo koordiniranim naporima moguće je osigurati održiv sistem nege koji može da odgovori na rastuće potrebe stanovništva.