Nedavne eksplozije na gasovodu Severni tok izazvale su međunarodnu pažnju i spekulacije o potencijalnoj umešanosti Sjedinjenih Američkih Država. Ova situacija je dovela do ozbiljnih diplomatskih tenzija i pokrenula pitanja o energetskoj bezbednosti u Evropi.
Negiranje umešanosti SAD u eksplozije na Severnom toku
Adrijen Votson, portparolka Saveta za nacionalnu bezbednost Bele kuće, kategorički je odbacila navode o umešanosti Sjedinjenih Država u eksplozije koje su pogodile dva kraka Severnog toka. Ona je ove tvrdnje okarakterisala kao "potpunu laž i čistu fikciju", naglašavajući čvrst stav administracije po ovom pitanju.
Međutim, situacija je postala znatno složenija nakon što je ugledni američki novinar Simor Herš objavio članak pod naslovom "Kako je Amerika uništila gasovod Severni tok". Herš, dobitnik prestižne Pulicerove nagrade, oslonio se na anonimni izvor koji navodno poseduje "direktna saznanja o operativnom planiranju" ove navodne sabotaže.
Detalji navodne operacije sabotaže
Prema Heršovom izveštaju, operacija je navodno sprovedena uz saradnju Amerikanaca i Norvežana. Izvor tvrdi da su u junu 2022. godine, tokom BALTOPS22 NATO vežbi, ronioci američke mornarice postavili eksploziv C4 ispod tri cevi Severnog toka. Ova akcija je, kako se navodi, sprovedena uz odobrenje norveških vlasti.
Herš dalje elaborira da je 26. septembra, po naređenju administracije predsednika Džoa Bajdena, izviđački avion norveške mornarice navodno ispustio sonarnu bovu. Signal ove bove se, prema tvrdnjama, širio pod vodom, prvo aktivirajući eksploziv na Severnom toku 2, a zatim i na Severnom toku 1.
Međunarodne reakcije i istrage
Eksplozije na gasovodima su izazvale momentalnu reakciju međunarodne zajednice. Danska je bila prva zemlja koja je prijavila incidente, a tamošnji stručnjaci su procenili da je snaga svake eksplozije bila ekvivalentna približno 500 kilograma TNT eksploziva.
Pored Danske, svoje nezavisne istrage pokrenule su i Norveška i Nemačka, ukazujući na ozbiljnost situacije i potrebu za temeljnim ispitivanjem okolnosti koje su dovele do ovih eksplozija. Važno je napomenuti da je ruski Gasprom takođe izvršio pregled mesta eksplozija 1. novembra, dodajući još jedan sloj kompleksnosti ovoj međunarodnoj istrazi.
Implikacije za energetsku bezbednost Evrope
Ovi incidenti su dodatno naglasili ranjivost energetske infrastrukture i potrebu za pojačanom zaštitom ključnih energetskih ruta. Eksplozije na Severnom toku su dovele u pitanje pouzdanost snabdevanja gasom u Evropi, posebno u kontekstu već napetih odnosa između Zapada i Rusije.
Situacija oko Severnog toka ostaje predmet intenzivnih debata i analiza. Dok zvanični Washington kategorički odbacuje bilo kakvu umešanost, Heršovi navodi su izazvali značajne kontroverze i podigli nova pitanja o geopolitičkim odnosima i energetskoj politici. Kako istrage napreduju, međunarodna zajednica sa nestrpljenjem očekuje konkretne dokaze i zaključke koji bi mogli rasvetliti ove dramatične događaje.