Izvor: Biznis.rs | Foto: Biznis.rs

Informaciona bezbednost za mala i srednja preduzeća u Srbiji

U doba digitalne revolucije, informaciona bezbednost postaje ključni faktor opstanka i razvoja malih i srednjih preduzeća u Srbiji. Novi vodič pruža smernice za unapređenje sajber sigurnosti, naglašavajući važnost preventivnih mera i edukacije zaposlenih.

Značaj informacione bezbednosti za srpsku privredu

Informaciona bezbednost predstavlja kritičan aspekt poslovanja za mala i srednja preduzeća u Srbiji, koja čine gotovo 99,5% domaće privrede i doprinose sa više od 51% bruto domaćem proizvodu. Ova preduzeća su često na meti sajber kriminalaca, što naglašava potrebu za robusnim sigurnosnim merama.

Nedavno objavljen vodič "Smernice za informacionu bezbednost za mala i srednja preduzeća" nastao je kao rezultat projekta "Jačanje informacione bezbednosti". Ovaj projekat, koji sprovode NALED i kompanija TAG International, uz podršku Britanske ambasade u Beogradu, ima za cilj podizanje svesti o važnosti zaštite podataka i sprečavanju finansijskih gubitaka.

Trenutno stanje informacione bezbednosti u srpskim preduzećima

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, situacija u oblasti informacione bezbednosti u malim i srednjim preduzećima u Srbiji je zabrinjavajuća:

  • Samo oko 40% firmi šifruje podatke, dokumenta i elektronsku poštu
  • Tek 13% malih i 25% srednjih preduzeća vrši procenu rizika od hakerskih napada
  • Antivirus programe koristi približno trećina malih i manje od polovine srednjih firmi
  • Manje od 20% malih preduzeća i 40% srednjih zapošljava IKT stručnjake

Ovi podaci ukazuju na ozbiljan jaz u primeni neophodnih sigurnosnih mera, što srpska preduzeća čini ranjivim na sajber napade.

Ključne mere za unapređenje informacione bezbednosti

Dragana Ilić, predsednica NALED-ovog Saveza za eUpravu i direktorka korporativnih poslova u kompaniji CETIN, ističe: "Nemoguće je sprečiti sve sajber napade, ali je moguće zaustaviti većinu njih i minimizirati posledice. Zaposleni predstavljaju prvu liniju odbrane i moraju biti svesni značaja bezbednosti podataka, kako u poslovnom, tako i u privatnom životu."

Vodič preporučuje sledeće ključne mere za poboljšanje informacione bezbednosti:

  1. Implementacija pravila "čistog stola" - zaključavanje računara i sklanjanje osetljivih dokumenata
  2. Korišćenje jakih lozinki i višefaktorske autentifikacije
  3. Upotreba bezbednih internet pretraživača
  4. Obezbeđivanje zaštite privatne bežične mreže pri radu od kuće
  5. Oprez pri korišćenju javnih bežičnih mreža i deljenju ličnih podataka na društvenim mrežama

Globalni trendovi i uticaj na srpska preduzeća

Prema godišnjem izveštaju kompanije IBM Security, približno 30% svih hakerskih napada dešava se u Evropi. Prosečna šteta izazvana curenjem podataka iznosi oko 4,88 miliona dolara, uključujući i gubitak poslova. U više od 30% slučajeva, uzrok curenja podataka bio je pokušaj krađe ličnih informacija putem elektronske pošte, SMS poruka ili telefonskih poziva.

Ovi globalni trendovi imaju direktan uticaj na srpska preduzeća, naglašavajući potrebu za proaktivnim pristupom informacionoj bezbednosti. Motivi za sajber napade variraju od krađe novca i identiteta do ometanja poslovanja i narušavanja reputacije firme.

Zakonska regulativa i budući koraci

Srbija je na pragu usvajanja unapređenog Zakona o informacionoj bezbednosti, koji će biti usklađen sa novim evropskim direktivama. Ključne novine uključuju:

  • Obavezne provere usklađenosti sistema sa merama zaštite od sajber napada najmanje dva puta godišnje za preduzeća u kritičnim sektorima
  • Fokus na obuku i podizanje svesti o značaju odbrane od hakerskih napada
  • Jačanje saradnje javnog i privatnog sektora
  • Unapređenje razmene informacija i rane procene rizika

Ovaj zakon će predstavljati značajan korak ka poboljšanju informacione bezbednosti u srpskim preduzećima, posebno u sektorima kao što su energetika, saobraćaj, bankarstvo i zdravstvo.

Smernice za lokalne samouprave

Pored vodiča za mala i srednja preduzeća, projekat "Jačanje informacione bezbednosti" obuhvata i izradu smernica za lokalne samouprave. Ove smernice naglašavaju važnost:

  • Uspostavljanja procedura za zaštitu podataka
  • Obuke zaposlenih za postupanje u slučaju sajber napada
  • Instaliranja novih licenciranih softvera
  • Razvoja planova oporavka u slučaju uspešnog sajber upada

Implementacija ovih mera u lokalnim samoupravama doprinosi stvaranju sveobuhvatnog ekosistema informacione bezbednosti u Srbiji.

U zaključku, unapređenje informacione bezbednosti predstavlja imperativ za mala i srednja preduzeća u Srbiji. Kroz edukaciju, primenu preventivnih mera i usklađivanje sa novim zakonskim okvirom, srpska preduzeća mogu značajno smanjiti rizike od sajber napada i osigurati svoj digitalni prosperitet.