Evropska komisija je nedavno objavila svoju procenu budžetskih planova zemalja evrozone za 2025. godinu, uključujući srednjoročne strategije svih članica EU. Ova analiza posebno se fokusira na planove za smanjenje deficita ispod tri procenta za zemlje koje su premašile ovo ograničenje.
Pregled budžetskih deficita u Evropskoj uniji
Francuska se ističe kao zemlja sa jednim od najlošijih učinaka među 27 članica EU, sa očekivanim javnim deficitom od približno 6,2% bruto domaćeg proizvoda (BDP) ove godine. Ova cifra značajno premašuje gornju granicu od 3% koju dozvoljavaju pravila EU. Rumunija je jedina zemlja koja beleži lošiji rezultat od Francuske u ovom pogledu.
Grupa od osam zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Mađarsku, Italiju, Maltu, Poljsku, Rumuniju i Slovačku, trenutno je pod posebnom procedurom zbog prekomernog deficita. Postoji mogućnost da im se pridruži i Austrija, čiji se deficit za ovu godinu procenjuje na oko 3,6%.
Mere za korigovanje budžetskog deficita
Zemlje sa prekomernim deficitom moraju preduzeti korektivne mere kako bi se uskladile sa budžetskim pravilima EU. U suprotnom, suočavaju se sa potencijalnim finansijskim sankcijama. Zanimljivo je napomenuti da je Francuska, od uvođenja evra, većinu vremena bila u stanju prekomernog deficita.
Evropska komisija je potvrdila plan koji je predložio Pariz za smanjenje deficita budžeta Francuske na otprilike 5% BDP-a do 2025. godine, sa ciljem da se vrati na preporučeni nivo od 2,8% do 2029. godine. Međutim, politička nestabilnost francuske vlade izaziva zabrinutost kod Komisije.
Potencijalne sankcije i fleksibilnost Pakta stabilnosti
Iako se Evropska komisija do sada nije odlučivala na primenu finansijskih sankcija, smatrajući ih politički osetljivim, postoji mogućnost da se ova praksa promeni. Ukoliko Francuska ne uloži napore koje zahtevaju njeni partneri, mogla bi se suočiti sa kaznama od približno 0,1% svog BDP-a godišnje, što bi iznosilo oko 2,8 milijardi evra.
Pakt stabilnosti, koji je bio suspendovan između 2020. i 2023. godine kako bi se izbegao ekonomski kolaps usled pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, ponovo je aktiviran početkom ove godine. Međutim, došlo je do određenih izmena kako bi se povećala njegova fleksibilnost i pragmatičnost.
Nove odredbe Pakta stabilnosti uključuju:
- Prilagođavanje budžetskih putanja svakoj državi članici pojedinačno
- Uvođenje manevarskog prostora za ulaganja
- Mogućnost produženja perioda prilagođavanja sa četiri na sedam godina, u zamenu za sprovođenje reformi
Pet zemalja, uključujući Francusku, Španiju i Italiju, zatražilo je i dobilo ovo produženje. Dodatno, finansijske sankcije za nepoštovanje Pakta stabilnosti, koje su ranije smatrane neprimenjivim zbog svoje strogosti, sada su smanjene kako bi se olakšala njihova primena.
Zaključak o budžetskim planovima EU
Procena Evropske komisije o budžetskim planovima zemalja evrozone za 2025. godinu ukazuje na ozbiljne izazove sa kojima se suočavaju određene članice, posebno u pogledu smanjenja deficita. Dok novi, fleksibilniji Pakt stabilnosti pruža više manevarskog prostora, zemlje sa prekomernim deficitom moraju uložiti značajne napore kako bi izbegle potencijalne sankcije i uskladile se sa budžetskim pravilima EU.