Narodna banka Srbije (NBS) sprovela je sveobuhvatno istraživanje o akcijskoj prodaji u domaćim trgovinskim lancima, otkrivajući značajne promene u potrošačkim navikama i poslovnim strategijama. Ova analiza pruža uvid u rastući značaj sniženja i promocija u srpskoj maloprodaji.
Uticaj akcijske prodaje na tržište
Prema istraživanju NBS, koje je obuhvatilo šest vodećih domaćih trgovinskih lanaca, akcijska prodaja čini između 30% i 60% ukupnog prometa, sa prosečnom vrednošću od približno 45%. Ovaj trend ukazuje na značajnu promenu u ponašanju potrošača i strategijama trgovaca.
Akcijska prodaja se definiše kao "prodaja robe ili usluga po ceni koja je niža od prethodne cene te robe/usluge i traje ne duže od 31 dan", prema važećem zakonu o trgovini. Međutim, postoje različita mišljenja o optimalnom trajanju akcija, sa predlozima za produženje na dva meseca.
Potrošačke navike i inflacija
Analitičari NBS ističu da je pojava inflacije širom sveta uticala na izmene u navikama potrošača i strukturi njihove potrošačke korpe. Jedna od ključnih promena je povećano oslanjanje na akcijsku prodaju, što je dovelo do prilagođavanja strategija trgovinskih lanaca.
Istraživanje je pokazalo da su nedeljne i mesečne akcije dominantne, dok su vikend-akcije manje zastupljene. Takođe, primećen je porast koncepta "trajno niskih cena", iako je njegovo učešće još uvek relativno nisko.
Struktura akcijske prodaje i učešće trgovinskih marki
NBS je u svojoj anketi podelila proizvode u tri kategorije: prehrambeni proizvodi, proizvodi kućne hemije i proizvodi za ličnu negu. Rezultati pokazuju da je učešće akcijskog prometa kod prehrambenih proizvoda slično ukupnom učešću akcijske trgovine, sa prosekom od oko 45%. Međutim, kod proizvoda iz kategorije kućne hemije i lične nege, čak 70% prometa se ostvaruje putem akcija.
Interesantno je da kod trgovinskih kompanija koje imaju svoje trgovinske marke, učešće ovih proizvoda u ukupnoj akcijskoj ponudi varira od 20% do čak 80%. Ovo ukazuje na stratešku važnost privatnih brendova u akcijskoj prodaji.
Troškovi i konkurencija u akcijskoj prodaji
Anketa NBS je otkrila da trgovinske kompanije u proseku snose oko 60% troškova akcija, dok ostatak pada na teret proizvođača i dobavljača. Ovo ukazuje na složenu dinamiku između različitih aktera u lancu snabdevanja.
Povećana konkurencija među kompanijama na tržištu takođe je identifikovana kao faktor koji doprinosi rastu akcijske prodaje. Trgovinski lanci se bore da privuku potrošače atraktivnošću ponude, prepoznajući da je ostvaren promet od ključnog značaja za uspeh kompanije.
Implikacije za potrošače i tržište
Autori osvrta NBS zaključuju da je povećano učešće akcijske kupovine postalo jedna od karakteristika promene u kupovnim navikama potrošača. Današnji kupci su bolje informisani o ponudi na tržištu i cenama proizvoda, što dodatno podstiče trgovinske lance da prilagođavaju svoje strategije.
Međutim, postoje i zabrinutosti. Neki trgovci smatraju da prekomerno trajanje akcijske prodaje može dovesti u pitanje percepciju redovne cene proizvoda i potencijalno zbuniti potrošače u pogledu realnog efekta sniženja.
Regulativa i budući trendovi
Za razliku od Srbije, regulativa Evropske unije ne primenjuje princip jedinstvenog vremenskog ograničenja akcijske cene. Umesto toga, naglasak je na istinitosti istaknute akcijske cene i odgovarajućem obimu ponude po datim uslovima.
Ovo otvara pitanje potencijalnih budućih promena u srpskoj regulativi, posebno u kontekstu predloga za produženje trajanja akcijske prodaje. Takve promene bi mogle imati značajan uticaj na strategije trgovaca i ponašanje potrošača.
U zaključku, istraživanje NBS o akcijskoj prodaji u srpskim trgovinskim lancima otkriva kompleksnu sliku tržišta u kojem se menjaju potrošačke navike, poslovne strategije i regulatorni okviri. Ovi trendovi će verovatno nastaviti da oblikuju maloprodajni sektor u Srbiji u narednim godinama.